14:1
Alif. Lam. Ra. Knjiga - objavljujemo ti je da izvedeš ljude iz tmina na svjetlost s dozvolom Gospodara njihovog, na put Moćnog, Hvaljenog,
14:2
Allaha, Čije je šta je u nebesima i šta je na Zemlji. A teško nevjernicima od kazne žestoke!,
14:3
Onima koji više vole život Dunjaa od Ahireta i odvraćaju od puta Allahovog i traže iskrivljenost u njemu; takvi su u zabludi dalekoj.
14:4
I slali smo svakog poslanika samo s jezikom naroda njegovog, da im objasni, pa Allah zabluđuje koga hoće, a upućuje koga hoće; a On je Moćni, Mudri!
14:5
I doista smo poslali Musaa sa znakovima Našim: "Izvedi narod svoj iz tmina na svjetlost i opomeni ih danima Allahovim." Uistinu, u tome su znaci svakom strpljivom, zahvalnom.
14:6
I kad reče Musa narodu svom: "Sjetite se blagodati Allahove nad vama, kad vas je izbavio od ljudstva faraovnovog, mučili su vas zlom kaznom i klali sinove vaše, a davali da žive žene vaše; a u tome je bilo strašno iskušenje od Gospodara vašeg."
14:7
I kad najavi Gospodar vaš: "Ako budete zahvaljivali, sigurno ću vam uvećati; a ako ne budete zahvaljivali, uistinu, kazna Moja je žestoka."
14:8
I reče Musa: "Ako budete nezahvalni vi i onaj ko je na Zemlji, svi, pa uistinu, Allah je Neovisni, Hvaljeni."
14:9
Zar vam nije stigla vijest onih prije vas: naroda Nuhovog i Ada, i Semuda i onih poslije njih? Zna ih samo Allah. Dolazili su im poslanici njihovi sa jasnim znacima, pa su stavljali ruke svoje u usta svoja, i govorili: "Uistinu, mi ne vjerujemo u ono s čim ste poslani, i uistinu, mi smo prema onom čemu nas pozivate u sumnji ozbiljnoj."
14:10
Rekli bi poslanici njihovi: "Zar je u Allaha sumnja, Stvoritelja nebesa i Zemlje? Poziva vas da vam oprosti grijehe vaše i ostavi vas do roka određenog." Rekli bi: "Vi ste samo smrtnici slični nama! Želite da nas odvratite od onog šta obožavaju očevi naši, zato nam dajte dokaz jasan."
14:11
Poslanici njihovi bi im rekli: "Mi smo samo smrtnici slični vama, međutim Allah obdaruje koga hoće od robova Svojih. I nije za nas da vam donosimo dokaz, izuzev s dozvolom Allahovom. I u Allaha zato neka se pouzdaju vjernici!
14:12
A zašto da se ne pouzdamo u Allaha, a već nas je uputio putevima našim. I sigurno ćemo se strpiti nad onim čim nas uznemiravate; a u Allaha zato neka se pouzdaju oni koji se pouzdavaju."
14:13
A oni koji nisu vjerovali rekli bi, poslanicima svojim: "Sigurno ćemo vas protjerati iz zemlje naše, ili ćete se sigurno vratiti u millet naš." Tad bi im objavljivao Gospodar njihov: "Sigurno ćemo uništiti zalime,
14:14
I sigurno ćemo Zemlju nastaniti vama, poslije njih. To je za onog ko se boji stajanja preda Mnom i boji prijetnje Moje."
14:15
I tražili su presudu (pobjedu), i ne bi uspio niti jedan buntovni, svojeglavi.
14:16
Ispred njega je Džehennem, a biće napajan vodom gnojavom,
14:17
Žderaće je, a jedva da će je progutati, i dolaziće mu smrt sa svakog mjesta, a neće on biti mrtav, i ispred njega će biti kazna gruba.
14:18
Primjer onih koji ne vjeruju u Gospodara svog: Djela njihova su kao pepeo kojeg raznese vjetar u danu olujnom. Neće upravljati ni nad čim od onog šta su zaradili. To je ta zabluda daleka.
14:19
Zar nisi vidio da je Allah stvorio nebesa i Zemlju s Istinom? Ako hoće, odstraniće vas, a dovešće stvorenje novo;
14:20
A nije to za Allaha teško.
14:21
I izaći će Allahu svi, pa će slabi reći onima koji su se oholili: "Uistinu, mi smo bili vaše pristalice, pa hoćete li vi biti ti koji će nam imalo koristiti protiv kazne Allahove?" Reći će: "Da je nas uputio Allah, sigurno bismo (mi) vas uputili. Isto nam je uzrujavali se ili trpili; nema za nas nikakva pribježišta."
14:22
I reći će šejtan, pošto stvar bude presuđena: "Uistinu! Allah vam je dao obećanje istinito, i obećao sam vam, pa sam vas iznevjerio. I nisam ja nad vama imao nikakvu vlast osim što sam vas pozivao, pa ste mi se odazvali. Zato ne korite mene, a korite duše svoje. Nisam ja pomagač vaš, niti ste vi pomagači moji. Uistinu, ja sam poricao to što ste me pridruživali ranije." Uistinu, zalimi - imaće oni kaznu bolnu.
14:23
I biće dato da oni koji vjeruju i čine dobra djela uđu u bašče ispod kojih teku rijeke, vječno će biti u njima s dozvolom Gospodara njihovog. Pozdrav njihov u njima će biti: "Selam!"
14:24
Zar ne vidiš kako Allah navodi primjer riječi dobre kao drveta dobrog: korijen njegov je čvrst, a njegova grana u nebu,
14:25
Daje plodove svoje svake sezone s dozvolom Gospodara svog; a navodi Allah primjere ljudima, da bi se oni podsjetili.
14:26
A primjer loše riječi je kao loše drvo iščupano nad zemljom, nema ono nikakve stabilnosti.
14:27
Allah ojačava one koji vjeruju rječju čvrstom u životu Dunjaa i na Ahiretu, a zabluđuje Allah zalime; a Allah čini šta hoće.
14:28
Zar nisi vidio one koji su blagodat Allahovu zamijenili kufrom i učinili da se narod njihov spusti u kuću propasti,
14:29
Džehennemu, pržiće se njime, a loše je stanište.
14:30
I načinili su Allahu suparnike da zavode s puta Njegovog. Reci: "Uživajte! Pa uistinu, dolazište vaše je vatri."
14:31
Reci robovima Mojim koji vjeruju, (da) obavljaju salat i udjeljuju od onog čim smo ih opskrbili, tajno i javno, prije no dođe Dan u kojem neće biti trgovine, niti prijateljstva.
14:32
Allah je Taj koji je stvorio nebesa i Zemlju, i spušta s neba vodu, pa izvodi njome voće, (kao) opskrbu za vas; i potčinio vam je plovilo, da plovi morem po naredbi Njegovoj, i potčinio je za vas rijeke;
14:33
I potčinio je za vas Sunce i Mjesec - oboje (us)trajno, i potčinio je za vas noć i dan,
14:34
I daje vam od svačeg što od Njega tražite; a ako biste brojali blagodati Allahove, ne biste ih izračunali. Uistinu, čovjek je uveliko zalim, nezahvalnik!
14:35
I kad reče Ibrahim: "Gospodaru moj! Učini ovaj grad sigurnim, i sačuvaj mene i sinove moje od obožavanja idola.
14:36
Gospodaru moj! Uistinu, oni su zaveli mnoge od ljudi. Pa ko mene slijedi, pa uistinu on je od mene, a ko me ne posluša - pa uistinu, Ti si Oprosnik, Milosrdni.
14:37
Gospodaru naš! Uistinu! Ja sam naselio neke od potomaka svojih u dolini neobradivoj, kod Kuće Tvoje Svete, Gospodaru naš, da bi obavljali salat; zato učini da srca ljudi žude ka njima, i opskrbi ih (nekim) od plodova, da bi oni zahvaljivali.
14:38
Gospodaru naš! Uistinu, Ti znaš šta krijemo i šta obznanjujemo. A neće se sakriti od Allaha nikakva stvar na Zemlji, niti u nebu.
14:39
Hvala Allahu koji mi je u starosti podario Ismaila i Ishaka! Uistinu, Gospodar moj je Onaj koji čuje dowu.
14:40
Gospodaru moj! Učini me ustrajnim u salatu i (isto) od potomaka mojih, Gospodaru naš, i primi dowu moju.
14:41
Gospodaru naš! Oprosti meni i roditeljima mojim i vjernicima na Dan kad krene obračun."
14:42
I nikako ne misli da je Allah nemaran prema onom šta rade zalimi; samo im odgađa do Dana u kojem će se ukočiti pogledi.
14:43
Biće trkači uzdignutih glava njihovih, neće im se vraćati treptaj njihov, a srca njihova (kao) vazduh će biti.
14:44
I upozori ljude Danom (kad) će im doći kazna, pa će reći oni koji su činili zulm: "Gospodaru naš! Ostavi nas do roka bliskog. Odazvaćemo se pozivu Tvom, i slijedićemo poslanike." Zar se niste kleli prije da vam nema nikakva nestanka?
14:45
A stanovali ste u nastambama onih koji su činili zulm dušama svojim, i bilo vam je jasno kako smo s njima postupili, a naveli smo vam primjere.
14:46
I doista su pleli spletku svoju, a kod Allaha je spletka njihova, makar spletka njihova bila (takva) da njome brda nestanu
14:47
Zato nikako ne misli da je Allah prekršilac obećanja Svog poslanicima Svojim. Uistinu! Allah je Moćni, Vlasnik osvete.
14:48
Na Dan kad bude zamijenjena Zemlja drugačijom Zemljom i nebesa, i kad se pojave Allahu Jedinom, Onom koji pokorava:
14:49
I vidiš prestupnike Tog dana povezane u lance,
14:50
Odjeća njihova bit će od katrana, a lica njihova pokrivaće vatra,
14:51
Da bi isplatio Allah svakoj duši šta je zaradila. Uistinu! Allah je brz obračunom.
14:52
Ovo je Poruka ljudima - i da se opomenu njome, i da znaju da je On Bog Jedini, i da se pouče posjednici razuma.